| Sažetak | Doping se definira kao uporaba zabranjenih tvari i metoda za poboljšanje sportskih performansi, što je suprotno načelima fair playa i sportskog morala. Primarni cilj ovog rada je utvrditi proučavanjem dostupne literature, i na temelju otkrivenih spoznaja, kako i na koji način uporaba nedozvoljenih farmakoloških sredstava utječe na organizam sportaša i koje su moguće posljedice korištenja. Sekundarni cilj je prezentirati najnovije spoznaje iz područja primjene i korištenja nedopuštenih farmakoloških sredstava povezano s utjecajem na organizam sportaša zainteresiranoj javnosti. Povijesno gledano, doping je prisutan već tisućama godina, no moderni oblici dopinga i sofisticirane metode otkrivanja postale su ključne tek u posljednjim desetljećima.
Rad se detaljno bavi različitim vrstama zabranjenih tvari poput anaboličkih steroida, diuretika, stimulansa i kanabinoida, kao i metodama poput transfuzija krvi. Anabolički steroidi su najčešće korištena doping sredstva, dok diuretici služe kao maskirna sredstva i za brzo smanjenje tjelesne težine. Stimulansi, poput amfetamina i kokaina, koriste se za povećanje budnosti i smanjenje umora, dok kanabinoidi imaju različite terapijske primjene, ali su zabranjeni zbog mogućih štetnih učinaka na zdravlje i performanse sportaša.
Posebna pažnja posvećena je zakonskim odredbama u Hrvatskoj koje reguliraju borbu protiv dopinga. Temeljni zakon koji pokriva ovu oblast je Zakon o sportu, koji definira doping kao upotrebu zabranjenih sredstava i metoda prema popisu Svjetske antidopinške agencije (WADA). Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) odgovoran je za provedbu antidopinških aktivnosti, uključujući testiranje sportaša, edukaciju i prevenciju. Zakon propisuje stroge sankcije za sportaše, trenere i druge osobe uključene u doping, uključujući suspenzije, novčane kazne i zabranu sudjelovanja u sportskim aktivnostima.
Rad također analizira primjere dopinga na natjecanjima i u kondicijskoj pripremi, s posebnim naglaskom na slučajeve iz Hrvatske. Primjeri poput Ben Johnsona i Lance Armstronga često se spominju u kontekstu doping skandala na međunarodnoj razini. |
| Sažetak (engleski) | Doping is defined as the use of prohibited substances and methods to enhance athletic performance, which is contrary to the principles of fair play and sportsmanship. The primary goal of this paper is to explore, through a review of the available literature, how the use of banned pharmacological agents affects the athlete's body and what the possible consequences of their use are. The secondary goal is to present the latest findings in the field of the application and use of prohibited pharmacological substances and their impact on athletes' bodies to the interested public. Historically, doping has been present for thousands of years, but modern forms of doping and sophisticated detection methods have become crucial only in recent decades.
The thesis thoroughly examines different types of prohibited substances such as anabolic steroids, diuretics, stimulants, and cannabinoids, as well as methods like blood transfusions. Anabolic steroids are the most commonly used doping agents, while diuretics serve as masking agents and for rapid weight loss. Stimulants, such as amphetamines and cocaine, are used to increase alertness and reduce fatigue, while cannabinoids have various therapeutic applications but are prohibited due to potential harmful effects on health and athletic performance.
Special attention is given to the legal provisions in Croatia that regulate the fight against doping. The fundamental law covering this area is the Sports Act, which defines doping as the use of prohibited substances and methods according to the list of the World Anti-Doping Agency (WADA). The Croatian Institute of Public Health (HZJZ) is responsible for implementing anti-doping activities, including testing athletes, education, and prevention. The law prescribes strict sanctions for athletes, coaches, and other individuals involved in doping, including suspensions, fines, and bans from participating in sports activities.
The thesis also analyzes examples of doping in competitions and in physical conditioning, with particular emphasis on cases from Croatia. Examples like Ben Johnson and Lance Armstrong are often cited as notable cases of doping scandals on an international level. |
